POVIJEST OSNOVNE ŠKOLE ANTUNA GUSTAVA MATOŠA

Na području današnjeg zagrebačkog naselja Kolonija i Ravnice osnovana je, 1. rujna 1933. godine u tadašnjoj Jakićevoj ulici, Državna narodna škola Kraljevića Andreja. Nacrte za zgradu je izradio gospodin inženjer arhitekt Ivan Zemljak, a izgradnju je vodio gosp inž. Mirko Fijembar. Gradnja školske zgrade započela je u lipnju 1932., a završila u proljeće slijedeće godine. U školu je te godine bilo upisano 410 učenika u 4 dječačka i 4 djevojačka razreda.

Prvi upravitelj škole bio je od 13. svibnja 1933. učitelj Radej Franjo, a članovi prvog Učiteljskog zbora slijedeći učitelji:

Dječački razredi – I r.- Radej Franjo, II r.- Hubej Ljubica, III r.- Kovačević Ivan, IV r.- Miškić Stjepan

Djevojački razredi – I r.- Mihoković Vilma, II r.- Košćal Pavica, III r. -Šintić Silva, IV r.- Godler Ljubica

Broj učenika se svake godine povećavao i 1939. godine školu su pohađala 724 učenika u 16 odjeljenja. Za vrijeme Drugog svjetskog rata škola radi s prekidima uz otežane uvjete izvođenja nastave. Nastava u školi povremeno je bila organizirana i za nekoliko drugih škola grada Zagreba, pa su u nekim periodima rata učenici naše škole nastavu pohađali samo dva puta tjedno. Zbog nedostatka ogrijeva, nastava se prekidala tijekom zimskih mjeseci i za vrijeme velikih hladnoća. Iz povijesnih podataka znamo da je tijekom Drugog svjetskog rata Željeznička kolonija iskusila teške i turobne dane. Budući da su se u blizini nalazili aerodrom Borongaj i ranžirni kolodvor, opasnost je vrebala nad ovim dijelom grada Zagreba. Natragičniji dan za Koloniju bio je pokladni utorak 22. veljače 1944. godine, kada se dogodio prvi zračni napad na Zagreb. Iako nema nikakvih zapisa u Spomenici škole, iz drugih dokumenata poznato je da je u bombardiranju Željezničke kolonije bilo oštećeno južno krilo školske zgrade. Škola je bila obnovljena tek nakon završetka rata. Nastava se u međuvremenu odvijala u privatnim zgradama školskog područja. Nije poznato jesu li tijekom bombardiranja stradali učenici škole, ali postoje dokumenti iz kojih je vidljivo da je među poginulim stanovnicima na području Željezničke kolonije bilo djece školske dobi.

Dotadašnja četverogodišnja škola postaje Narodna osmogodišnja škola 16. rujna 1957. godine. Iste školske godine registrirana je kod Inspektorata za prosvjetu Narodnog odbora grada Zagreba kao eksperimentalna škola. Te školske godine u školu je bio upisan 831 učenik u 18 razrednih odjela.

Na prijedlog stručnog aktiva nastavnika hrvatskog jezika, nastavničko vijeće je na svojoj VIII. redovnoj sjednici 07. lipnja 1962. godine donijelo zaključak da škola preuzme ime istaknutog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša. Prijedlog je podržao Školski odbor, a 28. prosinca 1962. godine Narodni odbor općine Makimir potvrdio je svojim rješenjem promijenu imena škole. Od te školske godine 13. lipnja, dan kada je rođen Antun Gustav Matoš,  postaje Danom škole.

Od 1960. do izgradnje nove školske zgrade na Bukovcu 20. travnja 1967. godine, školi je bila pripojena područna škola Bukovac.

Godine 1963. kraj stare školske zgrade u Jakićevoj ulici započela je izgradnja današnjeg Dinamovog stadiona, tako da je neposredno uz školsku zgradu sagrađena istočna tribina. Zbog sve težih uvjeta rada i trošnosti školske zgrade, prvi put se postavlja zahtjev za izgradnju nove školske zgrade. Nakon godina iščekivanja, 8. ožujka 1969. godine, učenici i djelatnici škole sele iz stare školske zgrade u Jakićevoj ulici u novu u Aleji Antuna Augustinčića 12. Uvjeti rada u novoj školskoj zgradi bili su mnogo bolji, a nastava se odvijala u dvije smjene. Učionice i kabineti bili su opremljeni novim namještajem, novim učilima i audio-vizualnim sredstvima. Svečano otvorenje tako opremljene škole bilo je 18. travnja 1969. godine. Školske godine 1968./1969. školu je pohađalo 548 učenika u 20 razrednih odjela.

Produženi boravak za učenike Osnovne škole Antuna Gustava Matoša u staroj školskoj zgradi u Jakićevoj ulici prvi put se uvodi školske godine 1964./1965. U Spomenici škole navodi se da je cilj uvođenja produženog boravka bio maknuti učenike s ulice, onemogućiti skitnju i kvalitetno organiziratiti slobodno vrijeme. U vrijeme 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća umjesto produženog boravka povremeno je bila organizirana i cjelodnevna nastava. Tako se produženi boravak i cjelodnevna nastava u našoj školi kontinuirano organiziraju već više od 40 godina.

Među prvim smo osnovnim školama koje su uvele računala u odgojno-obrazovni proces. Još davne 1983. godine u školi je osnovana "Grupa informatičara" koja je postizala značajne rezultate na državnoj i europskoj razini.

Novi dio škole dograđen je 1992. godine, i u njemu su smještene dvije učionice, knjižnica i višenamjenska dvorana. Dograđeni dio škole omogućio je podizanje razine odgojno-obrazovnog procesa korištenjem knjižnice kao multimedijskog prostora, moderno opremljene informatičke učionice za izvođenje nastave informatike i višenamjenske dvorane za razne oblike nastavnih i izvannastavnih aktivnosti, predstave,susrete, svečane priredbe, seminare i sl.

Školske godine 1991./1992. prvi put održana je Smotra literarnog, dramskog i novinarskog stvaralaštva učenika - LiDraNo. Od školske godini 1995./1996. sve do danas, uspješni smo organizatori Županijske smotre učenika osnovnih škola Grada Zagreba LiDraNo.

Školske godine 1991./1992. Gradski sekretarijat za obrazovanje, kuturu i znanost donio je, uz suglasnost resornog Ministarstva, odluku o uvođenju eksperimentalnog ranog učenja stranog jezika u 12 osnovnih škola Grada Zagreba. Projekt je bio uključen u djelatnost Europskog vijeća u Strassbourgu pod nazivom „Učenje jezika i pripadnost Europi“. U našu školu uveden je talijanski jezik. Nastava talijanskog jezika održavala se 5 sati tjedno, a cilj intezivne nastave bio je svladavanje stranog jezika u toj mjeri da se učenik njime može uspješno služiti u okvirima svakodnevnih životnih situacija. 2002. godine osnovnu školu završila je zadnja generacija učenika koja je sudjelovala u Projektu.

Školske godine 2005./2006. Osnovna škola Antuna Gustava Matoša bila je jedna od 49 hrvatskih škola u kojoj se, odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, provodio eksperimentalni nastavni plan i program prema Hrvatskom Nacionalnom Obrazovnom Standradu (HNOS-u).

Naša škola je domaćin brojnih seminara koje organiziraju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Agencija za odgoj i obrazovanje. Više naših učitelja, kao voditelji županijskih stručnih vijeća, brine se za stručno usavršavanje učitelja. Već niz godina u našoj školi polažu se stručni ispiti za učitelje razredne nastave. Posebnu pozornost poklanjamo estetskom uređenju i izgledu prostora unutar škole. Veselim bojama i toplim ozračjem učionice i hodnici poticajno utječu na sve koji u njemu borave.

Početkom školske godine 2008./2009. navršilo se 75 godina rada i djelovanja Osnovne škole Antuna Gustava Matoša kao javne ustanove. Te godine školu je pohađalo 646 učenika u 30 razrednih odjela. Iza nas su lijepa sjećanja i mnoštvo nasmijanih dječjih lica. Baš u njih smo svih ovih godina ugrađivali svoje ideale, dragocjena životna iskustva i znanje. Snage i entuzijazma nije ponestalo i zajedno s novim generacijama učenika i dalje ćemo graditi ljepšu i sigurniju hrvatsku budućnost.